Najskuplje istraživanje je ono čiji rezultati završe u ladici. Gotovo uvijek se to desi zato što na početku nije bilo jasno šta se tačno želi saznati. Ovih pet pitanja pomoći će vam da to izbjegnete.
1. Koju odluku treba donijeti?
„Želimo bolje upoznati tržište“ nije pitanje za istraživanje. „Da li da otvorimo drugu prodavnicu u Zenici ili u Visokom?“ jeste. Ako ne možete reći koja će se odluka donijeti na osnovu rezultata, istraživanje još nije spremno.
2. Šta već znate?
Podaci o prodaji, upiti kupaca, reklamacije, iskustvo prodavača i zvanične statistike često odgovore na pola pitanja, besplatno. Istraživanje treba popuniti ono što nedostaje, a ne ponoviti ono što već imate.
3. Koga treba pitati?
Postojeće kupce, bivše kupce, kupce konkurencije ili ljude koji proizvod još ne koriste? Svaka od ovih grupa daje drugačiji odgovor, a do svake se dolazi na drugačiji način i po drugačijoj cijeni.
4. Koliko precizan odgovor vam treba?
Za odluku „da ili ne“ često je dovoljna gruba procjena. Za planiranje proizvodnje ili investicije treba veća preciznost. Preciznost određuje veličinu uzorka, a time i cijenu. Više o tome u tekstu Koliko ispitanika vam zaista treba.
5. Do kada vam treba odgovor?
Istraživanje koje stigne poslije odluke ne vrijedi ništa. Recite rok odmah, pa ćemo metodu prilagoditi njemu: ponekad je deset dubinskih intervjua za dvije sedmice korisnije od velike ankete za dva mjeseca.
Kratka provjera
Ako na svih pet pitanja možete odgovoriti u po jednoj rečenici, spremni ste. Ako ne možete, i to je u redu: upravo to radimo na prvom, besplatnom razgovoru. Zakažite ga ovdje.